Zakon o industrijskom vlasništvu (Narodne novine broj 53/91, 19/92, 61/92 i 26/93), članak 31. u vezi s čl. 114.

 

- Zaštićeni žig: posljedice utvrđenja ništavosti - 190/9 i 40/4

 

- Nositelj prava na priznatom žigu ima isključivo pravo upotrebljavati taj žig u robnom prometu, za označavanje svojih proizvoda, sve dok rješenje o priznavanju prava na žig ne bude proglašeno ništavim.

 

"Tužitelj tvrdi tijekom postupka da su tuženici izvršili povredu žiga njegovim oponašanjem, pa da je slijedom toga bespravna upotreba žiga, te da pri tom tuženici čine i nelojalnu konkurenciju zbog čega tužitelj trpi materijalnu i nematerijalnu štetu. Međutim ne bi stajala tvrdnja tužitelja da tuženici upotrebljavaju bespravno predmetne žigove jer je drugotuženik nositelj prava na žig prema citiranim rješenjima kojima je drugotuženiku priznato pravo na žig pod nazivom "Spectolin"i "Linkogent", ali ako tužitelj smatra i drži da se radi o takvom žigu koji je sličan ranije zaštićenom znaku tužitelja također za robu slične vrste tj. lijekove u veterinarstvu, te da ta sličnost može dovesti u zabludu prosječnog potrošača, tada tužitelj ima mogućnost temeljem čl. 114. Zakona o industrijskom vlasništvu (Narodne novine br. 53/91, 19/92, 61/92, 26/93 - ZIV) zatražiti od Državnog zavoda za patente Republike Hrvatske proglašenje ništavim rješenja o priznavanju prava kojima se štite konkretni proizvodi, znakovi razlikovanja. Jedna od osnovnih karakteristika prava kojima se štite znakovi razlikovanja da ta prava djeluju prema svim (erga omnes) na način da upravo nositelj žiga ima isključivo pravo upotrebljavati žig u gospodarskom prometu za označavanje svojih proizvoda i to za sve vrijeme važenja tzv. žigovne zaštite. Čak prema odredbi čl. 57. ZIV-a ako žig prestane važiti na temelju odredbe čl. 55. st. 2. ZIV-a dakle ako se u roku ne plate propisane takse, nositelj žiga ima isključivo pravo zahtijevati u roku 1 godine od dana prestanka važenja žiga, da se žig ponovo registrira na njegovo ime za istu vrstu robe ili usluga. Iz navedenog bi proizlazilo da drugotuženik kao nositelj predmetnih žigova svojih proizvoda u klasi lijekova u veterinarstvu ima pravo upotrebljavati registrirane žigove "Spectolin" i "Linkogent" sve dok je nositelj predmetnih žigova, a to pravo drugotuženika djeluje i u odnosu na tužitelja na način da i u odnosu na tužitelja drugotuženik ima isključivo pravo upotrebljavati predmetne žigove u gospodarskom prometu za označavanje svojih proizvoda sve vrijeme dok predmetni žigovi važe.

zbog pogrešne primjene materijalnog pava prvostupanjski sud je izveo pogrešne zaključke, da se u konkretnom slučaju radi o povredi prava kojima se štite znakovi razlikovanja tj. da se radi o neovlaštenoj upotrebi na strani tuženih u proizvodnji i gospodarskom prometu zaštićenog tužiteljevog znaka, te da je trebalo primjeniti odredbu čl. 118. ZIV-a. Međutim kao što je već rečeno ne može se govoriti o povredi prava i neovlaštenoj upotrebi kraj činjenice utvrđene u tijeku postupka i koja proizlazi iz dokumentacije u spisu, da je drugotuženik nositelj žigova "Spectolin" i "Linkogent" odnosno ne može se govoriti o povredi sve dok je drugotuženik nositelj žigova. Samo u slučaju i nakon što se rješenje o priznanju prava kojima se štite znakovi razlikovanja proglase ništavim (čl. 114. do 116. ZIV-a), tužitelj bi imao pravo i mogućnost da u slučaju upotrebljavanja tih istih znakova iz poništenih rješenja pokrene spor ako bi se radilo o povredi tužiteljevih prava iz zaštićenog znaka razlikovanja tužiteljevih proizvoda (čl. 117. - 122. ZIV-a)."

VTS RH, Pž-1579/95 od 13. veljače 1996.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr