Zakon o autorskom pravu (Narodne novine br. 53/91, 58/93, 9/99 - pročišćeni tekst i 76/99), članak 95.

 

- Naknada štete: mjerila za određivanje visine odštete - 169/9 i 23/8

 

· Pri odlučivanju o visini naknade štete čije je autorsko moralno pravo povrijeđeno treba voditi računa o svim okolnostima konkretnog slučaja.

 

· Dosuđena visina naknade nematerijalne štete treba biti u skladu s vremenom i prostorom, treba voditi računa kakvu poruku time sud šalje strankama, pa i javnosti.

 

"Prema odredbama članka 3. Zakona o autorskom pravu (Narodne novine broj 53/91, 58/93, 9/99 - proč. tekst i 76/99), autorskim djelom se smatra tvorevina s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, s tim da se autorskim djelom osobito smatraju, pored ostalog, i djela s područja arhitekture. Planovi, skice i plastična djela, koja se odnose na arhitekturu, također uživaju zaštitu. Člankom 8. Zakona o autorskom pravu, određeno je da je autor autorskog djela onaj tko je to djelo stvorio.

Kako je u konkretnom slučaju upravo tužiteljev rad prihvaćen na natječaju za izradu idejnog rješenja stambenih i poslovnih objekata u S., te kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je u izvedbi tuženik bitno odstupio od idejnog rješenja tužitelja, to je tuženik deformiranjem, sakaćenjem i drugim mijenjanjem autorskog djela povrijedio autorovo moralno pravo. Stoga je prigovor nedostatka aktivne legitimacije neosnovan.

Slijedom navedenog valjalo je temeljem članka 368. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu.

U skladu s člankom 95. Zakona o autorskom pravu, tužitelj ima pravo na naknadu štete koja mu je tom povredom nanesena.

Sud prvog stupnja je pri odlučivanju o visini štete pogrešno primijenio odredbu članka 200. Zakona o obveznim odnosima, jer nije dosudio pravičnu naknadu ovisno o okolnostima konkretnog slučaja, već iznos od svega 5.000,00 kn.

Pri odlučivanju o visini bilo je potrebno voditi računa da je povreda učinjena zbog stjecanja imovinske koristi od strane tuženika, jer je zgrada napravljena u komercijalne svrhe, da je povreda trajna, a šteta koju je ona prouzročila ima dugotrajne posljedice, treba voditi računa koju poruku dosuđeni iznos naknade štete šalje tuženiku, pa i šire. Ona ne smije biti izvan konteksta vremena i prostora u kojem živimo.

Naknada nematerijalne štete nije inače naknada u punom smislu te riječi, već samo mogući način da se djelomično umanji nastala posljedica. Pri tome se mora voditi računa da naknada za povredu moralnog prava ne može biti veća od iznosa naknade koju je autor dobio za svoje rješenje. Ovaj je sud imao u vidu i da je tuženik naružio cjelovitost djela, a da pri tom nije povrijedio čast i ugled autora. Ovaj sud ocjenjuje da je iznos od 20.000,00 kn za povredu autorskog moralnog prava tužitelja primjeren stupnju nastale povrede."

VTS RH, Pž-6991/02 od 02. prosinca 2003.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr