Zakon o autorskom pravu (Narodne novine br. 53/91 i 58/93), članak 51.

 

- Djela narodne umjetnosti su opće dobro - 159/9 i 42/5

 

· Pravo iskorištavanja narodne kulturne baštine nije ograničeno, dakle, svi ju mogu koristiti kao opće dobro i nitko na njoj nema isključivo pravo.

 

· Iskorištavanje narodne književne ili umjetničke tvorevine je slobodno, pa tako i uporaba nekog motiva sa spomenika. Nema povrede autor­skog moralnog ili imovinskog prava neautoriziranom primjenom dizaj­na u slučaju uporabe motiva dvoprutnog pletera.

 

"Prvostupanjski sud je izveo pravilan zaključak da su stranke nazvale ugo­vor od 9.11.1992 kojim su regulirale međusobna prava i obveze autor­skim, što međutim ne znači samo po sebi da je predmet iz tog ugovora autorsko djelo prema propisima Zakona o autorskom pravu (ZAP). Sud prvog stupnja je izveo pravilan zaključak da svaka stranka na svoj način interpretira odredbe ugovora i smatra da ih je povrijedila druga strana, pa je sud polazeći od ove ključne činjenice pravilno odlučio o postavljenim tužbenim i protutužbenim zahtjevima. Neosnovano tuženik - protutužitelj ističe da je tužitelj kao protutuženik povrijedio autorsko moralno pravo, a naročito ne stoje tvrdnje da bi tužitelj kao protutuženik odgovarao za po­vredu autorskog prava kako je opisano pod točki a) i b) izreke, jer se radi o događajima prije zaključenja ugovora, a osim toga nije vidljivo o kojim se povredama radi, jer se radi o drugim osobama i nije utvrđeno da se radi o povredi autorskih prava tuženika - protutužitelja. Nije prihvatljiva tvrdnja tuženika - protutužitelja, da bi uporaba uzoraka na kravatama predstavlja­la povredu kulturne baštine Hrvata, stoga što je tužitelj kao protutuženik pri izradi svojih proizvoda koristio uzorak u obliku dvoprutnog pletera, umjesto hrvatskog troprutnog pletera. Naime, prema odredbi čl. 51 stavka 2 ZAP-a iskorištavanje narodne književne ili umjetničke tvorevine je slo­bodno, pa tako i upotreba nekog motiva sa spomenika. Motiv troprutnog pletera ne može se smatrati takvim motivom na kojem ima isključivo pravo uporabe tuženik-protutužitelj."

VTS RH Pž-3243/96 od 23.rujna 1997.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr