Zakon o autorskom pravu (Narodne novine br. 53/91, 58/93, 9/99 pročišćeni tekst, 76/99, 127/99 I 67/01), članak 26. i 27.

 

- Autorsko moralno i imovinsko pravo: mjerila za naknadu štete - 139/9 i 16/8

 

· Nakladnik koji je objavio ekskluzivnu fotografiju bez dopuštenja autora i bez oznake autora dužan je autoru naknaditi štetu s osnova povrede autorskog imovinskog prava, kao i povrede autorskog moralnog prava.

 

"Po prvostupanjskoj presudi tuženik je dužan ... tužitelju platiti na ime odštete, zbog povrede tužiteljevog imovinskog autorskog prava, iznos od 20.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama, kako je specificirano u točci 1. izreke; iznos od 5.000,00 kn na ime odštete zbog povrede tužiteljeva moralnog autorskog prava sa zakonskim zateznim kamatama od 13. prosinca 2001. godine do isplate (točka 2. izreke presude); s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj je odbijen (točka 3. izreke), a ujedno je tuženik dužan tužitelju platiti parnični trošak u iznosu od 8.052,00 kn (točka 4. izreke).

VTS RH odbio je tuženikovu žalbu kao neosnovanu i naveo:

Neosnovano žalitelj smatra da se može uspoređivati naknada koju je za fotografiju tužitelju platio Večernji list s naknadom štete koju je sud dosudio tužitelju zbog povrede njegova imovinskog autorskog prava. Naknada s nakladnikom Večernjeg lista utvrđena je sporazumom stranaka, dok se visina naknade štete utvrđuje po pravilima o naknadi štete i zavisi o sasvim drugim okolnostima, a što je i tuženiku poznato.

Neosnovano tuženik navodi da se ne radi o ekskluzivnoj fotografiji i da zato ona nema vrijednost koju joj pripisuje tužitelj. Igrom tragičnog slučaja - prva javna fotografija pokojne E. B. s njezinom novorođenom kćerkom - postala je ekskluzivna fotografija. Osim toga, kako to proizlazi iz tužiteljeva iskaza, E. B. nije nikom drugome, osim tužitelju, dopustila da ju fotografira s djetetom. Dakle, iz ta dva razloga i ovaj sud prihvaća da se radilo o ekskluzivnoj fotografiji.

Nadalje, pri utvrđivanju i procjeni je li tužitelj dao tuženiku dopuštenje za objavu svojeg fotografskog djela - treba poći od odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine" broj 53/91, 58/93, 9/99, pročišćeni tekst, 76/99, 127/99 i 67/01) po kojima: Osim autora, nositelj autorskog prava može biti i osoba kojoj na temelju zakona, oporuke ili ugovora pripadaju sva ili pojedina autorska pravna ovlaštenja koja se po ovom Zakonu mogu prenositi. U ovome slučaju, ni autor niti nakladnik Večernjeg lista, kao autorskopravni ovlaštenik za objavu fotografije - nisu dali tuženiku ovlast za objavljivanje. S druge strane, da su mu i dali ovlast za objavu, nitko mu ne može dati ovlast da objavljuje djelo bez naznake autora. Nije točno, da bi tužitelj dao tuženiku bilo kakovu suglasnost za objavu sporne fotografije. Dokaz za to ne postoji, a morao bi postojati pisani dokaz jer se autorska prava, odnosno pravo iskorištavanja prenose u pisanom obliku. To proizlazi iz odredbi čl. 55. Zakona o autorskom pravu koje glase: Autorski ugovori sklapaju se u pisanu obliku. Autorski ugovor koji nije sklopljen u pisanu obliku nema pravni učinak, ako zakonom nije drukčije određeno. Osim toga, po čl. 28. Zakona o autorskom pravu: Izdavač, prerađivač, obrađivač, prikazivač, prevoditelj, snimatelj i svatko drugi tko javno iskorištava autorsko djelo dužni su pri svakom iskorištavanju djela označiti ime i prezime autora djela, ako autor ne želi da djelo bude anonimno ili označeno pseudonimom.
VTS RH, Pž-2520/02 od 14. travnja 2003.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr