Zakon o autorskom pravu (Narodne novine broj 53/91 i 58/93), članak 3.

 

- Primjenom matematičkih metoda ne nastaje autorsko djelo - 125/9 i 59/2

 

· Pravila igre na sreću nisu autorsko djelo ako su stvorena primjenom poznatih matematičkih metoda.

 

· Autorskim djelom smatra se intelektualna tvorevina s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva bez obzira na vrstu, na­čin i oblik izražavanja. Ovamo ne spadaju pravila igre na sreću do kojih je autor došao primjenom poznatih matematičkih metoda.

 

"Tužitelji tvrde da su im povrijeđena autorska imovinska prava i autorska moralna prava na način što je tuženik 23. veljače 1987. u V. l. objavio "Nova pravila igre na sreću" - "V...", pa se među navedenim pra­vilima kao novo spominje i treći dobitak "Nulti V..." koji ne sadrži niti jedan izvučeni broj u tom kolu. Isto tako u čl. 18. st. 1. toč. c. spominje se i fond dobitaka "Nultog V...". Tužitelji tvrde da je to navedeno pravilo i nova dobitna kombinacija za nula pogodaka izričita primjena dijela igre "Geg" na postojeću igru "V..." te da tuženik nije mogao doći do zaključka da do­bitnu kombinaciju predstavlja i listić bez ikakvih pogodaka ukoliko nije prije izvršio odgovarajući proračun osnove za ovakvu dobitnu kombinaciju. Upravo takav potrebni proračun izvršen je od strane tužitelja još 1985., koji je pre­zentiran tuženiku 1985. u posebnom separatu pod nazivom "Projekt i mate­matička osnova igre na sreću" - "Geg". Stoga tužitelji tvrde da se radi o preuzimanju dijelova autorskog rada tužitelja bez dozvole i njihovoj komer­cijalizaciji. Tužitelji su u pregovorima s drugim zainteresiranim priređivačima igara na sreću, te predstoji početak organiziranog igranja igre "Geg" pa im je u interesu da jedan od najatraktivnijih dijelova njihove igre tzv. "opcija nulte dobitne kombinacije" ne bude plagirana niti na drugi način iskorišta­vana. Također tužitelji tvrde da trpe i materijalnu i moralnu štetu zbog ovak­vog ponašanja tuženika, te traže da sud naredi tuženiku da prestane s vri­jeđanjem njihovog autorskog prava i nanašanjem štete. Da bi se odlučilo o osnovanosti i visini navedenog tužbenog zahtjeva tu­žitelja, trebalo je prije svega utvrditi da li se u konkretnom slučaju uopće radi o autorskom djelu, čiji bi koautori bili tužitelji, pa slijedom toga da li takvo djelo uživa autorsku zaštitu temeljem Zakona o autorskom pravu (NN 53/91 i 58/93, dalje u tekstu: ZAP). Prema odredbi čl. 3. ZAP-a autorskim djelom smatra se tvorevina s pod­ručja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim zakonom nije drugačije od­ređeno, a stavkom 2. citiranog članka navedeno je što se osobito smatra autor­skim djelom. Iz članka 3. ZAP-a proizlazi da tvorevine s područja knji­ževnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva nisu i otkriće, metode ili sistemi, kao što su reklamne metode, knjigovodstveni i stenografski sistemi, nove vrste igara i slično. Naime, bez obzira na duhovni rad kojim su stvoreni i osmišljeni, oni ne uživaju zaštitu sa stajališta autorskog prava. Igre, metode i sistemi ne mogu se ni patentirati (npr. knjigovodstveni si­stem). U konkretnom slučaju tužitelji polaze od toga da su oni isključivi autori ideje igre na sreću "Geg" te da su autori projekta metode i pravila za prim­jenu te ideje. Očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka u tijeku spora tužitelji o karakteristikama igre "Geg" navode slijedeće: "Igra 'Geg' ima neka vizuelna obilježja lota, sportske prognoze, binga i kena, a to u suštini nije ni jedna od svih navedenih igara. Listić na kojem se prognoziraju brojevi može, a i ne mora imati funkciju srećke (jednostavne lutrije). 'Geg' predstavlja potpuno novu igru na sreću, koja se u identičnom obliku za sada u svijetu nigdje ne priređuje. Dakle, mi nismo negirali činjenicu da su u igru ugrađeni neki od poznatih elemenata iz drugih igara, međutim na temelju poznatih i novootkrivenih mogućnosti konstruirana je potpuno nova igra". Već iz ovih na­voda tužitelja proizlazi da se u konkretnom slučaju ne može govoriti o autor­skom djelu jer nedostaje jedan od osnovnih elemenata, a to je originalnost i individualnost djela, a osim toga ne radi se o autorskoj tvorevini s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, već se radi o primjeni davno poznatih matematičkih metoda (teorija kombinacija i izra­čunavanje vjerojatnosti primjenom te teorije u matematici). Dakle, da bi se moglo govoriti o autorskom djelu ono mora biti originalna, individualna tvo­revina iz navedenih područja stvaralaštva, jer ne podliježe autorskoj zaštiti sama po sebi neka ideja i primjena te ideje poznatim matematičkim meto­dama u praksi. Kod takvog djela se ne može govoriti o originalnom načinu i obliku izražavanja, već o primjeni postojećih saznanja o igrama na sreću, kako to sami tužitelji navode, a sve to popraćeno odgovarajućim matematič­kim proračunom osnove za dobitnu kombinaciju tzv. nultog pogotka. Sva tri vještaka matematičke struke dala su nalaz i mišljenje u ovom postupku onamo da se korištene matematičke metode ne mogu sudski zaštititi jer su tu­žiteljevi proračuni elementarni i poznati u matematici pa kao takvi ne mogu biti zaštićeni."

privredni sud HRVATSKE, Pž-2416/93 od 7. prosinca 1993.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr