Ovršni zakon (Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00 i 173/03) Članak 301.

Sud može na prijedlog protivnika osiguranja (jamčevine), prema okolnostima slučaja, odrediti davanje osiguranja (jamčevine) za štetu koja bi protivniku osiguranja (jamčevine) mogla nastati određivanjem i provedbom privremene mjere zaustavljanja i zabrane odlaska motornog broda.

 

Osiguranje (jamčevinu) protivnik osiguranja (jamčevine) može tražiti samo dok se privremena mjera provodi, a nakon što je brod oslobođen polaganjem bankarske garancije (jamčevina) osiguranje za štetu se ne može tražiti.

 

"Privremena mjera zaustavljanja sastoji se u zabrani odlaska broda iz luke, odnosno pristaništa. Jamstvo kao uvjet za određivanje mjere ima smisla samo dok mjera traje, tj. dok vrijedi zabrana odlaska broda iz luke. Protivnik osiguranja u ovom predmetu pružio je bankarsku garanciju R. B. d.d. Rijeka broj 36-11-912 od 12. veljače 2002. godine time da ta garancija ostaje položena u spisu do pravomoćnog dovršenja arbitražnog postupka kojeg je pred arbitražnim sudom u Londonu pokrenuo predlagatelj osiguranja, a umjesto osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom zaustavljanja i zabrane odlaska motornog broda "P." iz Raškog kanala. Brod je oslobođen zaustavljanja i dopušteno mu je isplovljenje. Nakon toga protivnik osiguranja ne bi imao osnova zahtijevati da vjerovnik dade jamstvo kao uvjet za izdavanje ili za održavanje privremene mjere na snazi, jer to jedno drugo isključuje. Protivnik osiguranja mogao se odlučiti između dvije solucije, tj. položiti svotu osiguranja, odnosno predati bankarsku garanciju radi osiguranja novčane tražbine i time ishoditi oslobađanje broda što je i učinio, ili pak trpiti da brod ostane zaustavljen i tražiti da vjerovnik položi jamstvo.

 

Jamstvo za štetu koja bi protivniku predlagatelja mogla nastati određivanjem i provođenjem privremene mjere pretpostavlja da je u toku postupak za njezino izdavanje ili barem provođenje, a nakon što je brod oslobođen jamstvo se ne može odrediti. Jamstvo umjesto privremene mjere predstavlja specifičnu procesnu facultes alternativu, odnosno ponudu predlagatelja učinjenu protivniku koju ovaj može prihvatiti ili odbiti. U slučaju kada dužnik prihvati ponudu i položi jamstvo, nikakva daljnja šteta ne nastaje, pa nema razloga određivati jamstvo za slučaj naknade eventualne štete zbog neopravdane privremene mjere. Svako drugo tumačenje ne bi imalo smisla. Radilo bi se zapravo o izigravanju protivnika osiguranja, jer kada se polaganje jamstva ne bi shvatilo kao uvjet za određivanje privremene mjere ili kao uvjet za održavanje mjere na snazi trebalo bi dozvoliti i predlagatelju da traži daljnje jamstvo od protivnika predlagatelja za štetu koju bi pretrpio polaganjem u sudski depozit svote osiguranja, pa takvim polaganjima određenih jamstava ne bi bilo kraja.

 

Zato je po ocjeni ovoga suda prvostupanjski sud pravilno primijenio postupovne odredbe Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 17/94, 74/94 i 43/96) o polaganju jamstva radi održanja mjere na snazi, te odredbe Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96, 29/99 i 42/00) iz članka 301. kada je našao da nema uvjeta zadržavanje bankarske garancije uvjetovati polaganjem određenog novčanog jamstva za pokriće eventualne štete koja bi nastala neopravdanom privremenom mjerom."

VTS RH, Pž-2635/02 od 14. svibnja 2002.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr