Ovršni zakon (Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00 i 173/03) Članak 293.

Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja ili tijekom ovršnog postupka, sve dok ovrha ne bude provedena.

 

Privremena mjera ne može se odrediti tijekom ovršnog postupka u slučaju da se svrha osiguranja može postići sredstvima ovrhe, jer je ovrha jače sredstvo osiguranja od privremene mjere.

 

"Prema čl. 295. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96 i 29/99, u daljnjem tekstu: OZ) privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha osiguranja. Prethodna mjera određuje se, između ostalog, na temelju odluke suda koja nije postala ovršna (čl. 284. st. 1. toč. 1. OZ), a kao prethodna mjera može se odrediti i pljenidba pokretnih stvari protivnika osiguranja (čl. 262. toč. 3. u vezi sa čl. 287. st. 1. toč. 2. OZ). Privremena mjera dakle ne bi bila dopuštena čak i da rečena presuda nije postala ovršna, a još manje je dopuštena kraj činjenice da su se stekli uvjeti za ovrhu. Temeljna obilježja privremenih mjera ogledaju se u činjenici: a) što za njihovo određivanje mora postojati pravni interes; b) što su vremenski ograničenog trajanja i c) što je nedopustivo osiguranje privremenim mjerama na stvarima i pravima izuzetima od ovrhe.

 

Zbog nepostojanja pravnog interesa nema mjesta primjeni privremene mjere, ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere, a jednako tako nema mjesta za primjenu ni privremene ni prethodne mjere, ako su ispunjene pretpostavke za potpunu ovrhu, jer u ovršnom postupku i postupku osiguranja vrijedi načelo po kojem nije moguće tražiti primjenu slabijeg sredstva osiguranja, ako postoje uvjeti za primjenu jačeg sredstva.

 

Privremena mjera može se naravno odrediti i tijekom ovršnog postupka sve dok ovrha ne bude provedena (arg. iz čl. 293. st. 1. OZ), ali ne i u slučaju ako se svrha osiguranja može postići sredstvima ovrhe. Privremene mjere traju ograničeno, dok predlagatelj osiguranja ne stekne mogućnost svoju tražbinu ostvarivati u ovršnom postupku ili dok se ne utvrdi da njegova tražbina pravno ne postoji (arg. iz čl. 305. OZ).

 

Predlagatelj u žalbi tvrdi da je upravo činjenica što je pokrenuo ovršni postupak i da je doneseno rješenje o provedbi ovrhe na ovršenikovim pokretninama razlog određivanja privremene mjere, jer da to ne znači da protivnik osiguranja tim pokretninama ne smije raspolagati za vrijeme od primitka rješenja do same pljenidbe.

 

Predlagatelj osiguranja čini se smatra da je privremena mjera jače sredstvo osiguranja nego što je to ovrha. Upravo je međutim obrnuto; privremena mjera je najslabije sredstvo osiguranja, jer se privremenom mjerom ne stječe založno pravo (čl. 297. st. 2. OZ). Ne postoji vrijeme između primitka rješenja o ovrsi i same pljenidbe kako to smatra predlagatelj, u kojem bi ovršenik mogao raspolagati pokretninama. Rješenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju ovršne isprave dostavlja se ovršeniku pri poduzimanju prve ovršne radnje (čl. 38. st. 5. OZ), a prva ovršna radnja jeste zapljena (čl. 129. st. 1. OZ). Sudski ovršitelj, prije nego što pristupi pljenidbi, predaje ovršeniku rješenje o ovrsi (čl. 130. st. 1. OZ). Ovršeniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima, a u rješenje o ovrsi unosi se ta zabrana, te upozorenje ovršeniku na kaznenopravne posljedice postupanja protivno toj zabrani (čl. 134. OZ). Konačno, ovrhovoditelj stječe pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretninama (čl. 135. st. 1. OZ). Dakle, pokretanjem ovršnog postupka, a za to su se ispunili uvjeti, ovrhovoditelj stječe daleko veću pravnu zaštitu nego određivanjem privremene mjere."

VTS RH, Pž-2547/01 od 22. svibnja 2001.
mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr