Zakon o izvršnom postupku (Narodne novine broj 53/91 i 91/92) Članak 22. i 55a. /sada čl. 28., 37. i 54. st. 2. Ovršnog zakona, Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00 i 173/03/

Rješenje o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave sadrži dvije odluke - jednom se nalaže dužniku da plati svotu sadržanu u ispravi. a drugom do­zvoljava izvršenje te odluke. Stoga je sud ovlašten odbiti prijedlog ako os­novanost zahtjeva ne proizlazi iz vjerodostojne isprave, odnosno ako iz same isprave proizlazi da zahtjev nije osnovan.

 

"Uvijek kada dobije prijedlog za donošenje rješenja o izvršenju na te­melju vjerodostojne isprave (č1. 21. ZIP-a) sud prvoga stupnja donosi sadr­žajno dvije odluke. Sud donosi rješenje kojim cijeni da je zahtjev utemeljen na vjerodostojnoj ispravi osnovan, a potom dozvoljava i izvršenje tog, osnovanog, zahtjeva. Ovaj zaključak slijedi iz odredbe stavka 2. čl. 55a. ZIP-a. U takvoj situaciji, kad odbije prijedlog za donošenje rješenja o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave, sud, u prvom redu, mora cijeniti da li je podloga za donošenje rješenja o izvršenju vjerodostojna isprava, taksativno navedena u odredbi čl. 21. st. 2. ZIP-a. Nakon toga sud mora cijeniti da li osnovanost zahtjeva proizlazi iz sadržaja same vjerodostojne isprave, koja je podloga prijedloga za donošenje rješenja o izvršenju. Razumije se da izvršni sud mora vrlo res­triktivno tumačiti i cijeniti svoje pravo na procjenu osnovanosti zahtjeva koji proizlazi iz vjerodostojne isprave, po mišljenju ovog suda samo toliko koliko je potrebno da se iz samog sadržaja vjerodostojne isprave procjeni da li se zahtijeva isplata nekog novčanog potraživanja koje je u suprotnosti sa prisilnim propisom ili pravilima javnog morala, uopće da li je zahtjev za koji se traži donošenje rješenja o izvršenju suprotan odredbi čl. 3. st. 3. ZPP u svezi odredbe č1. 14. ZIP-a. U konkretnom slučaju iz činjenice koje je na­veo sam vjerovnik u svom prijedlogu, odnosno iz sadržaja podnesenih vje­rodostojnih isprava, slijedi da je vjerovnik obračunao zatezne kamate na već obračunate zatezne kamate, dakle da je predložio sudu da donese rješe­nje o izvršenju, kako glede obračunate zatezne kamate, tako i za daljnje kamate na te kamate. Na taj način vjerovnik je sadržajno ukazao da zah­tjeva isplatu od 2.800.321 HRD iz osnova obračunatih kamata na obračunate kamate za razdoblje prije no što se takvim zahtjevom obratio pred sudom, dakle da je zahtjevao isplatu iznosa novca na koji nema pravo, dosuđenje kojih bi bilo suprotno prisilnom zakonskom propisu /odredbi čl. 279. st. 2. Zakona o obveznim odnosima/. U takvoj procesnoj si­tuaciji sud prvog stupnja pravilno je zaključio da nema prava donositi rje­šenje o izvršenju, koje bi sadržajno bilo prihvaćanje zahtjeva na isplatu nov­ca, a taj je zahtjev utemeljen na raspolaganju suprotno prisilnom propisu."

VTS RH, Pž-43/94 od 1. ve­ljače 1994.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr