Ovršni zakon (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00 i 173/03) Članak 19. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03) Članak 354. st. 2. toč. 10. /nakon Novele broj 117/03 - čl. 354. st. 2. toč. 8./

 

PRIMJENA ODREDABA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU - BITNA POVREDA

 

Počinjena je bitna povreda odredaba ovršnog postupka time što je kao ovrhovoditelj u postupku sudjelovao stečajni dužnik koji je prije podnošenja ovršnog prijedloga brisan iz sudskog registra.

 

Kao ovrhovoditelj nakon brisanja iz sudskog registra mogla je sudjelovati samo stečajna masa koja je pravni sljednik stečajnog dužnika.

 

"Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 10. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03) uvijek postoji ako je u postupku kao ovrhovoditelj sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku.

 

Iz spisa proizlazi da je kao ovrhovoditelj u postupku sudjelovala tvrtka J. d.d. u stečaju, premda je navedena tvrtka još prije podnošenja ovršnog prijedloga (dana 01. srpnja 2003. godine) prestala postojati pravomoćnošću rješenja o brisanju iz sudskog registra Trgovačkog suda u O., broj St-83/00 od 13. veljače 2003. godine. Naime, brisanjem iz sudskog registra stečajni dužnik (ovdje ovrhovoditelj) prestaje postojati temeljem odredbe čl. 196. st. 3. Stečajnog zakona.

 

Odredbom čl. 199. st. 4. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03) propisano je da imovina koja nakon završnog ročište uđe u stečajnu masu jest imovina stečajne mase i glede nje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi.

 

Iz navedene odredbe Stečajnog zakona je vidljivo da je sam Stečajni zakon stečajnoj masi (nakon brisanja stečajnog dužnika iz sudskog registra) priznao stranačku sposobnost. Dakle, Stečajni je zakon ius standi in iudicio (čl. 77. st. 2. ZPP-a) priznao stečajnoj masi, a ne stečajnom dužniku koji više ne postoji. Zbog navedenog, stečajni upravitelj je kao zakonski zastupnik stečajne mase morao kao ovrhovoditelja označiti stečajnu masu stečajnog dužnika, a ne stečajnog dužnika kao pravnu osobu, jer stečajni dužnik kao pravna osoba više ne postoji. Zbog toga je osnovan žalbeni razlog žalitelja kada navodi da ovrhovoditelj kakav je naveden u rješenju o ovrsi ne postoji.

 

Budući da je ovrhovoditelj (kao pravna osoba) prestao postojati prije donošenja ovršne isprave temeljem koje je određena ovrha, ovaj sud je mišljenja da je još tijekom parničnog postupka stečajni upravitelj kao tužitelja trebao označiti stečajnu masu stečajnog dužnika. Takva promjena tužitelja po ocijeni ovog suda ne smatra se preinakom tužbe, jer se radi o univerzalnoj sukcesiji na strani tužitelja."

VTS RH, Pž-6410/03 od 4. studenog 2003. godine
mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr