Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92 i 112/99) Članak 485.

 

Činjenica što je jednu stranku pred izbranim sudom u imovinsko pravnom sporu vrijednosti preko 50.000,00 kn zastupala osoba bez položenog pravosudnog ispita nema značenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a.

 

Radi se o relativno bitnoj povredi, a poništaj bi se mogao tražiti samo ako zbog neposjedovanja pravničke kvalifikacije punomoćnika isti nije poduzeo potrebne procesne radnje koje su dovele do meritornog rezultata nepovoljnog za stranku koja traži poništaj odluke izbranog suda.

 

"Po odredbi članka 90. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99) punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna osim osoba koje se bave nadripisarstvom. Pravilo vrijedi i za punomoćnike u arbitraži, koje se izjednačavaju s punomoćnicima koji ne djeluju u pravosuđenju pred državnim sudom već u izvansudskom pravnom prometu.

 

U zemljama kakve su, npr. SAD ili Njemačka, u kojima čak i pred državnim sudovima stranke mogu zastupati osobe koje nemaju pravničko obrazovanje, bilo bi nezamislivo da se pravo zastupanja stranaka u arbitraži uvjetuje posebnim pravničkim kvalifikacijama.

 

Vodeći računa o suvremenim svjetskim trendovima, Pravilnik SIS-HGK o rješavanju sporova s međunarodnim elementom iz 1992. godine, a ni novi hrvatski Zakon o arbitraži (Narodne novine, br. 88/01), ne predviđaju supsidijarnu primjenu hrvatskog ZPP-a niti poznaju restrikcije prava stranaka da slobodno biraju osobe kojima će povjeriti zastupanje svojih interesa u arbitraži.

 

Zahtjev za poništaj pravorijeka zbog povrede odredbe članka 91. ZPP istakao je tužitelj koji je imenovao laika za svog punomoćnika iz redova svojih namještenika, znajući kakve on ima kvalifikacije.

 

Isticanje zahtijeva za poništaj pravorijeka zbog radnje koju je poduzela ona ista stranka koja je imenovala pravosudno nekvalificiranog punomoćnika predstavljalo bi nedopustivo pobijanje zbog navodne mane koju je sama uzrokovala, što predstavlja neprihvatljivo djelovanje koje se od iskona kvalificira kao venire contra factum proprium, koje zbog toga ne uživa zaštitu pravnog poretka. Kad bi takvo držanje bilo zaštićeno, ono bi u stvari dozvoljavalo da stranka svjesno unaprijed stvara razlog za pobijanje da bi se na nj pozvala ako i kada joj to bude konveniralo.

 

Za uspješno pozivanje na apsolutno bitnu procesnu povredu iz članka 354. st. 2. toč. 10. ZPP potrebno je bilo dokazati da "punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice".

 

Podnositelj tužbe za poništaj ne tvrdi da svoga punomoćnika koji nema pravosudnog ispita nije ovlastio za vođenje parnice, već da je razlog za poništaj nepostojanje kvalifikacija koje propisuje članak 91. ZPP. No nepostojanje takvih kvalifikacija ne može se podvesti pod članak 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a, pa ako u takvom imenovanju ima neke povrede procesne naravi, ona ne bi mogla biti apsolutna već - dato sed non cencesso - samo relativna. Tužitelj nije naveo nikakvih tvrdnji iz kojih bi se moglo zaključiti da je baš zbog neimanja pravničke kvalificirane kvalifikacije njezin punomoćnik poduzeo takve procesne radnje koje su dovele do meritornog rezultata nepovoljnog za stranku koja traži poništaj pravorijeka."

VTS RH, Pž-3682/01 od 8. siječnja 2002.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr