Zakon o parničnom postupku (NN br. 53/91)Članak 199. u svezi s 61. 50. i 196.

 

Glavni dužnik i jamac mogu biti zajednički tuženi ako to nije u protivnosti sa sadržajem ugovora o jamstvu, a mjesno je nadležan sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženih. Ugovor o nadležnosti Vanjskotrgovinske ar­bitraže pri Privrednoj komorl bivše SFRJ, sklopljen prije 8. listopada 1991. godine ne proizvodi pravne učinke.

 

"Pravilno sud prvog stupnja zaključuje da su se, od dana sklapanja ugovora između parničih stranaka (28. 111. 1989.) do tužbe (25. XI 1992.), okolnosti toliko promijenile - (Odluka Sabora Republike Hrvatske o osamo­staljenju Republike Hrvatske od 8. 10. 1991.) da ima mjesta zaključku da je ugovorena nadležnost bez pravnog učinka, budući da se svrha zbog koje je ugovorena nadležnost arbitraže pred Komorom u Beogradu, u momentu utu­ženja nikako ne može postići. Dakle, zaključujući da je ugovorena nadlež­nost u ugovoru između tužitelja i trećetuženika bez pravnog učinka, ostaje zaključiti da je u ovom sporu stvarna nadležnost Okružnog privrednog suda u Republici Hrvatskoj temeljem odredbe čl. 36. toč. 1g. Zakona o re­dovnim sudovima. Pri tom nije od značaja žalbeni navod da su stranke ugovorile primjenu austrijskog prava, kao materijalnog prava za razrješenje spornog slučaja.

 

Ostaje da se zaključi o mjesnoj nadležnosti Okružnog privrednog suda u Zagrebu. Prema mišljenju ovog suda sud prvog stupnja pravilno je za­ključio da je on mjesno nadležan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari. Na takav zaključak upućuju činjenice, da je u konkretnom slučaju utužen dužnik (trećetuženik) i jamac (prvotuženik) za ispunjenje njegove, dužnikove novčane obveze. Iz ovih činjenica slijedi zaključak da je sud pravilno primjenio odredbu čl. 199. Zakona o parničnom postupku, kad je prihvatio svoju mjesnu nadležnost u ovom sporu. Ovo zato jer odredba 61. 199. ZPP izričito ukazuje da glavni dužnik i jamac mogu biti zajednički tuženi, ako to nije u protivnosti sa sadržajem ugovora o jamstvu. Trećetuženik niti u jednom slučaju ne ukazuje na neku odredbu iz ugovora o jamstvu, koja bi bila takve naravi da se iz nje može zaključiti da glavni dužnik i jamac ne žele ili sprečavaju vođenje zajedničkog spora protiv njih. Ovdje se samo uka­zuje da se u ovom slučaju, po shvaćanju ovog suda ne može primjeniti odred­ba 61. 196. st. 1. toč. 1. ZPP, jer odredba čl. 199. ZPP djeluje kao specijalna odredba u odnosu na odredbu 61. 196. st. 1. toč. 1. ZPP. Zbog toga se u kon­kretnom slučaju, glede procjene i ocjene prihvaćanja mjesne nadležnosti, ne može primjeniti niti odredba iz 61. 50. ZPP, sve kad bi se uzelo da je prvotu­ženik sporedni obveznik u odnosu na trećetuženika."

PRIVREDNI SUD HRVATSKE, Pž-1082/93 od 18. svibnja 1993.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr