Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) Članak 178. st. 11.

Sud ne može ignorirati prijavljena razlučna prava razlučnih vjerovnika, već je dužan u tablicu prijavljenih tražbina koju sastavlja stečajni upravitelj unijeti razlučna prava koja su prijavljena, ona koja su upisana u javnim knjigama i ona koja su stečajnom upravitelju poznata.

 

U slučaju osporavanja razlučnog prava od strane stečajnog upravitelja i dalje egzistira pravo vjerovnika svoju tražbinu namiriti izvan stečajnog postupka u skladu sa Ovršnim zakonom.

 

"Za sada nije odlučeno o pravu odvojenog namirenja žalitelja na određenim dijelovima nekretnina koje čine sastavni dio imovine stečajnog dužnika. Zato će sud o prijavljenom razlučnom pravu odlučiti u nastavku postupka. S tim u svezi napominje se da stav stečajnog upravitelja izražen u odgovoru na žalbu kako sud ne bi mogao odlučivati posebnim rješenjem o razlučnom pravu nije sukladan odredbama Stečajnog zakona. Razlučni vjerovnici su oni vjerovnici koji imaju pravo na odvojeno namirenje iz određenih dijelova stečajne mase, te isključuju do visine iznosa svojih tražbina stečajne vjerovnike od namirenja iz vrijednosti stvari ili prava na kojima je osnovano razlučno pravo. Stečajna upraviteljica pogrešno smatra da bi se razlučno pravo moglo temeljiti samo na ovršnoj ispravi. Razlučni vjerovnici jesu založni vjerovnici, vjerovnici kojima pripada pravo na namirenje, vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja neke njihove tražbine predao u vlasništvo neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo, vjerovnici koji imaju pravo zadržaja nekog predmeta jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist, vjerovnici koji pravo zadržaja odnosno retencije imaju na temelju zakona, Republika Hrvatska jedinice lokalne samouprave i uprave, te javne pravne osobe, iz predmeta za koji postoji obveza carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja. U krug ovih vjerovnika spadaju i tzv. fiducijarni vjerovnici. Iz navedenog je jasno da pojam razlučnog vjerovnika nije identičan pojmu vjerovnika koji glede tražbine ima ovršnu ispravu. Sud ne može ignorirati prijavljena razlučna prava u stečajnom postupku, nego je dužan postupiti po odredbi čl. 178. st. 11. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00), te u tablicu prijavljenih tražbina koju sastavlja stečajni upravitelj treba unijeti razlučna prava. U takvu tablicu unose se prava koja su prijavljena, ona koja su upisana u javnim knjigama i ona koja su stečajnom upravitelju poznata, bez obzira na to što nisu prijavljena. Tablicu sastavlja stečajni sudac na ispitnom ročištu, u tablicu unosi podatke o razlučnim pravima uz naznaku onih razlučnih prava koja su osporena. U rješenju kojim se odlučuje o utvrđenim odnosno osporenim tražbinama, stečajno vijeće treba odlučiti o razlučnim pravima koja su osporena, te i o upućivanju na parnicu.

 

Podredno se napominje da ukoliko razlučni vjerovnici svoje razlučno pravo temelje na nekoj ovršnoj ispravi, a stečajni upravitelj ili koji od vjerovnika ospori razlučno pravo, u tom slučaju na parnicu treba uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost osporavanja identično kao i kod osporavanja prijave tražbine stečajnih vjerovnika.

 

U svezi sa razlučnim pravom napominje se da i u slučaju osporavanja razlučnog prava od strane stečajnog vjerovnika i dalje egzistira pravo vjerovnika da svoju tražbinu osiguranu založnim pravom namiri izvan stečajnog postupka u skladu sa Ovršnim zakonom. Naime, razlučni vjerovnik je ovlašten i nakon otvaranja stečajnog postupka pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja slijedom odredbe čl. 98. st. 5. Stečajnog zakona. Stečajni upravitelj će u slučaju osporavanja poduzimati radnje unovčenja stečajne mase i namirenja vjerovnika ne obazirući se na razlučno pravo za koje smatra da ne postoji, a u tom postupku razlučni vjerovnik može te radnje kada je u pitanju predmet na kojem smatra da ima razlučno pravo osujetiti pokretanjem ovršnog postupka, ako ima ovršnu ispravu, a ako takve ovršne isprave nema, može pokrenuti postupak osiguranja i predložiti određivanje mjere protiv dužnika kao protivnika osiguranja i to mjeru zabrane otuđenja ili opterećenja predmeta zaloga ili zabrane raspolaganja utroškom postignutim uopćenjem predmeta razlučnog prava, ako je predmet već unovčen."

VTS RH, Pž-4970/01 od 27. studenog 2001.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr