Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03) Članak 103.

Otvaranje stečajnog postupka je bez utjecaja na pravo na prijeboj stečajnog vjerovnika, koje je stečajni vjerovnik imao na temelju zakona ili ugovora u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

 

Stečajni vjerovnik ima pravo svoju tražbinu stečenu prije otvaranja stečajnog postupka prebiti sa protutražbinom stečajnog dužnika nastalom prije toga u skladu sa općim pravilima obveznog prava.

 

"U smislu članka 103. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03) otvaranje stečajnog postupka je bez utjecaja na pravo na prijeboj koje je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imao na temelju zakona ili ugovora. To znači da stečajni vjerovnik može svoju tražbinu stečenu prije otvaranja stečajnog postupka prebiti sa tražbinom stečajnog dužnika nastalom također prije toga u skladu sa općim pravilima obveznog prava.

 

Stoga da bi se tražbina vjerovnika mogla prebiti s protutražbinom stečajnog dužnika potrebno je da tražbine budu uzajamne, istovrsne i dospjele.

 

U konkretnom slučaju radi se upravo o takvim uzajamnim istovrsnim i dospjelim tražbinama.

 

Pri tome u smislu članka 337. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01) prijeboj ne nastaje čim se steknu uvjeti za to nego je potrebno da jedna strana izjavi da vrši prijeboj (notifikacija). Nakon izjave o prijeboju smatra se da je prijeboj nastao onog časa kad su se stekli uvjeti za to (retroaktivni učinak notifikacije). Posebna forma za notifikaciju nije predviđena. Vjerovnik slobodno bira vrijeme notifikacije. Dakle, ako ga stečajni dužnik tuži, kao u ovom slučaju, on može tijekom postupka isticati prigovor radi prebijanja do zaključenja glavne rasprave.

 

Takvo rješenje je motivirano razlozima pravičnosti, jer bi se teško mogao opravdati stav po kojemu bi se od vjerovnika moglo zahtijevati da u cijelosti ispuni svoju obvezu prema stečajnom dužniku, a da s druge strane svoju tražbinu mora ostvarivati kao stečajni vjerovnik, dakle u redovito u smanjenom iznosu. U prilog takvog rješenja govori i retroaktivna priroda prijeboja, okolnost da do njega dolazi s obzirom na moment kada su se zato ispunili uvjeti, a ne kad je neko od stranaka manifestirao svoju volju da do toga dođe."

VTS RH Pž-5326/02 od 15. srpnja 2003.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr