Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) Članak 39.

Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga.

 

Pod vjerovnikom ne smatra se razlučni vjerovnik, ukoliko se ne radi ujedno i o osobnim vjerovnicima.

 

Založni vjerovnik nije aktivno legitimiran podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, jer svoje potraživanje može ostvariti po pravilima Ovršnog zakona bez otvaranja stečajnog postupka.

 

"Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje po čl. 365. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99) u svezi sa čl. 6. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) ovaj sud nalazi da u donošenju rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti. U donošenju rješenja pravilno su primijenjene postupovne odredbe Stečajnog zakona. Prvostupanjski sud pravilno je našao da predlagatelj na temelju onih podataka koje je iznio u prijedlogu nije ovlašten predložiti otvaranje stečajnog postupka. Stečajni postupak pokreće se prijedlogom vjerovnika i dužnika (čl. 39. st. 1. SZ). Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojeg stečajnog razloga. Pojam vjerovnika u stečajnom postupku obuhvaća više kategorija osoba, no kada Stečajni zakon govori o vjerovniku koji je ovlašten pokrenuti stečajni postupak, tada ima u vidu osobnog vjerovnika, odnosno osobu koja je upravo sa potencijalnim stečajnim dužnikom u dužničko-vjerovničkom odnosu. Kategorija razlučnih vjerovnika nije obuhvaćena ovim terminom ukoliko se ne radi ujedno i o osobnim vjerovnicima.

 

Iz činjenica koje je predlagatelj iznio u svom prijedlogu može se zaključiti jedino da je predlagatelj založni vjerovnik, te da ima pravo u eventualnom stečajnom postupku odvojenog namirenja iz nekretnine koja je u vlasništvu A. K. d.o.o. Benkovac. Založni vjerovnici kao i svi drugi razlučni vjerovnici isključuju do visine iznosa svoje tražbine stečajne vjerovnike od namirenja iz vrijednosti stvari ili prava na kojima je zasnovano razlučno pravo. Otvaranjem stečajnog postupka pravna pozicija založnog vjerovnika ni u koliko se ne mijenja, jer založni vjerovnik svoje potraživanje može ostvariti po pravilima Ovršnog zakona bez stečajnog postupka, na isti način na koji se to vrši i u samom stečajnom postupku.

 

Zato predlagatelj nema niti pravnog interesa za pokretanje stečajnog postupka nad založnim dužnikom A. K. d.o.o. Benkovac."

VTS RH Pž-3892/01 od 14. studenog 2001. godine

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr