Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96 i 29/99) Članak 39. toč. 8.

Kada dužnik predlaže pokretanje stečajnog postupka tada treba priložiti:

- potvrdu pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnog prometa o stanju sredstava na računu i nenamirenim tražbinama koje se trebaju namiriti.

- javno ovjerovljeni prokazni popis imovine u skladu s odredbama Ovršnog zakona.

Ukoliko stečajni dužnik niti po pozivu suda ne priloži bilo koji od dva potrebna dokumenta, stečajno vijeće će prijedlog za pokretanje stečajnog postupka odbaciti.

 

"Prema čl. 39. st. 8. SZ-a uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dužnik će priložiti potvrdu pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnog prometa o stanju sredstava na računu i o nenamirenim tražbinama koje se trebaju namiriti s računa, te javno ovjerovljeni prokazni popis imovine u skladu sa odredbama Ovršnog zakona. Ispravno je stoga postupio prvostupanjski sud kada je predlagatelja pozvao da uz prijedlog dostavi javno ovjerovljeni prokazni popis imovine u skladu sa odredbama Ovršnog zakona.

 

Odredbu iz čl. 39. st. 8. SZ-a treba dovesti u vezu s odredbom po kojoj stečajno vijeće može, ali ne mora, bez prethodnog postupka, odnosno bez daljnjeg vođenja tog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka, ako dužnik predloži njegovo otvaranje ili ako nakon pokretanja prethodnog postupka prizna postojanje kojeg od razloga za otvaranje stečajnog postupka (čl. 42. st. 3. SZ-a). To znači, da treba provesti prethodni postupak ako bi iz tih isprava koje se obvezno prilažu uz prijedlog proizlazilo da je osnovano posumnjati u to da dužnik neposrednim otvaranjem stečajnog postupka želi iz doloznih razloga isprovocirati otvaranje stečajnog postupka iako za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke. Ako bi pak ti prilozi indicirali problematičnost njegove gospodarsko-financijske situacije, stečajno vijeće bi trebalo bez provedbe prethodnog postupka donijeti rješenje o tome. Kada prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi stečajni dužnik postojanje stečajnog razloga se presumira. Ta zakonska presumpcija je oboriva. Posumnja li sud u to da dužnik zloupotrebljava svoje procesne ovlasti, može odlučiti da ipak provjeri postoji li koji od stečajnih razloga u prethodnom postupku. To je moguće provjeriti tek kada stečajni dužnik svoj prijedlog kompletira sukladno odredbi čl. 39. SZ-a. Nije u pitanju želja stečajnog vijeća hoće li ili neće provoditi prethodni postupak. Prije nego što stečajni dužnik dostavi prokazni popis imovine sukladno odredbi čl. 39. st. 8. SZ-a, stečajno vijeće nema na temelju čega posumnjati u to zloupotrebljava li dužnik svoja procesna ovlaštenja podnošenjem prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

 

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka koji nije popraćen obvezatnim prilozima nije dopušten."

VTS RH Pž-305/00 od 11. travnja 2000.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr