Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) Članak 38e. st. 1. toč. 3.

Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ili kojem kasnijem ročištu odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja njegove imovine.

 

Skupština vjerovnika nije ovlaštena zabraniti da se imovina dužnika ne unovči.

 

"Pogrešno je doduše stajalište prvostupanjskog suda da je donošenje ovakve odluke o nadležnosti Skupštine vjerovnika iz razloga što je ovlaštena donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika. Prema čl. 34. st. 2. toč. 4. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) odbor vjerovnika daje mišljenje stečajnom vijeću o unovčenju imovine, kada vijeće to zatraži. Odluka vjerovnika se međutim, ne odnosi na unovčenje imovine, već u suštini na namirenje jednog od stečajnog vjerovnika. Jednako je tako pogrešno shvaćeno da bi odbor vjerovnika ili Skupština vjerovnika mogla odlučiti o tome da se imovina ne unovči. Skupština vjerovnika ovlaštena je odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja njegove imovine (čl. 38e. st. 1. toč. 3. SZ). Nadležna je dakle, odlučiti o načinu unovčenja, a ne o tome da se imovina uopće ne unovči. Stečajni postupak se provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima (čl. 2. st. 1. SZ). Ne vidi se kako bi stečajni postupak bilo moguće okončati kada bi vjerovnici bili ovlašteni jednostavno donijeti odluku da se imovina stečajnog dužnika ne unovčuje. Dopušteno je samo izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase (čl. 213. st. 1. SZ).

 

Konačno, vjerovnici nisu odlučili (ili dali mišljenje, suglasnost) da se određene tražbine neće naplaćivati, već suglasnost stečajnom vijeću da se neke tražbine ustupe jednom vjerovniku.

 

Pozivanje prvostupanjskog suda na odredbu čl. 156., 159. st. 1. SZ nema značaja. Vjerovnici mogu odrediti način i uvjete unovčenja imovine dužnika (čl. 156. st. 2. SZ), pa upravo iz te odredbe proizlazi da nisu ovlašteni odlučiti da se pojedini dijelovi imovine ne unovče. Tek na završnom ročištu vjerovnici odlučuju o neunovčenim predmetima stečajne mase i o nenaplaćenim tražbinama (čl. 193. st. 1. toč. 3. SZ). Ne odlučuju dakle o tome da se pojedini predmeti neće unovčiti ili da se tražbina neće naplaćivati, već o tome kako postupiti s predmetima koje stečajni upravitelj nije uspio unovčiti, odnosno s tražbinama koje do završnog ročišta nije uspio naplatiti."

VTS RH, Pž-2780/01 od 12. lipnja 2001.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr