Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) Članak 27.

Stečajno vijeće ovlašteno bilo po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stečajnog suca, odbora vjerovnika ili vjerovnika razriješiti stečajnog upravitelja koji svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga.

 

Poseban značaj ima obveza stečajnog upravitelja da se na ispitnom ročištu izjasni o prijavljenim tražbinama, a ne izjašnjavanje o prijavljenim tražbinama predstavlja razlog za razrješenje stečajnog upravitelja.

 

"Stoga poseban značaj ima obveza stečajnog upravitelja da se na ispitnom ročištu određeno izjasni osporava li ili priznaje svaku prijavljenu tražbinu. Propuštanjem te dužnosti vjerovnici se lišavaju značajnih prava koja im pripadaju u stečajnom postupku. Zapravo se prije ročišta vjerovnika ništa ozbiljno ne može poduzimati u stečajnom postupku. Stečajni upravitelj do tada naravno treba se brinuti o završetku započetih poslova i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad imovinom dužnika, ali ne može poduzimati takve radnje koje bi vjerovnike lišilo prava da odlučuju o tome hoće li se poslovanje dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti i dalje, te prava da odrede način i uvjete unovčenja imovine dužnika. U ugovoru o zakupu (list 38 do 40 ) stoji da se robna kuća Prima Grad i robna kuća Standa daju u zakup za razdoblje od 30 mjeseci. Tu odluku nije mogao donijeti stečajni upravitelj prije ročišta vjerovnika i prije nego što se da mogućnost stečajnim vjerovnicima da odluče hoće li uopće stečajni dužnik privremeno nastaviti s poslovanjem ili neće te prije nego što im je dana mogućnost da se izjasne o tome na koji način i pod kojim uvjetima se može unovčiti imovina stečajnog dužnika. Osim toga odugovlačenjem izjašnjavanja o tražbinama, čime se odlaže i mogućnost održavanja ročišta vjerovnika, stečajni upravitelj sprečava vjerovnike da oni sami imenuju stečajnog upravitelja sukladno odredbi čl. 23. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96,29/99, i 129/00). Teoretski bi tako izbjegavanjem izjašnjavanja o tražbinama stečajnih vjerovnika stečajni postupak mogao trajati dvije ili više godina a da se ništa ne učini i da se stečajna masa iskoristi samo za podmirenje troškova stečajnog postupka."

VTS RH, Pž-1649/00 od 18. travnja 2000.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr