Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) Članak 6. st. 1.

Stečajni postupak odvija se po procesnim pravilima sadržanim u Stečajnom zakonu, uz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o parničnom postupku.

 

Odredbu o prekidu postupka nije moguće primijeniti jer je prekid postupka protivan prirodi stečajnog postupka i načelu hitnosti postupka.

 

"U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (čl. 6. st. 1. Stečajnog zakona - Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00). Zaista je teško i zamisliti situaciju u kojoj bi na odgovarajući način bilo moguće primijeniti odredbu iz čl. 213. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99) prema kojoj će sud odrediti prekid postupka ako odluči da sam ne rješava o prethodnom pitanju. Stečajni postupak se provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, a tijekom stečajnog postupka može se provesti i preustroj dužnika, radi utvrđivanja pravnog položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti (čl. 2. SZ).

 

Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako posebnim propisom nije drugačije određeno (čl. 12. st. 1. ZPP-a).

 

To bi podrazumijevalo da bi sud trebao donijeti odluku o prekidu stečajnog postupka čekajući da se u nekom drugom postupku odluči o nekom pravu ili pravnom odnosu, i to tako da o njegovom postojanju ovisi hoće li ili neće sud provoditi stečajni postupak. Stečajni postupak se provodi ako je utvrđeno postojanje kojeg od stečajnih razloga (onih propisanih u čl. 4. SZ). Ako je utvrđeno postojanje stečajnog razloga (insolventnost ili prezaduženost), stečajni postupak se mora provesti i ne postoji bilo koji pravni odnos ili pravo uslijed čijeg prethodnog rješenja bi ovisilo hoće li ili neće sud provesti stečajni postupak.

 

Prekid stečajnog postupka bio bi protivan prirodi tog postupka. Stečajno vijeće može po službenoj dužnosti, po prigovoru ili prijedlogu mijenjati odluke stečajnog upravitelja, ako utvrdi da su nezakonite ili nesvrsishodne (čl. 17. st. 2. SZ). Nadalje, stečajno vijeće može razriješiti stečajnog upravitelja na način propisan u čl. 27. SZ, a može ga i novčano kazniti. Pored toga, stečajni upravitelj dužan je nadoknaditi štetu svim sudionicima ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti (čl. 28. st. 1. SZ). Bilo bi dakle bez ikakvog smisla prekidati stečajni postupak i čekati ishod kaznenog postupka da bi se odgovorilo na pitanje je li stečajni upravitelj počinio kazneno djelo ili nije. Na odluke stečajnog vijeća da izmjeni neku odluku stečajnog upravitelja, da ga razriješi dužnosti ili novčano kazni, a jednako tako i na pitanje odgovornosti za štetu stečajnog upravitelja prema sudionicima u stečajnom postupku, ne utječe činjenica je li on počinio ili nije počinio kazneno djelo."

VTS RH, Pž-5581/01 od 20. studenog 2001.

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr